a
KULTURNO-ISTORIJSKI SPOMENICI
manastiri
crkve
džamije

STARI BAR
Nalazi se na strmoj litici, nepristupačnoj sa tri strane, u podnožju planine Rumije. Odbram­beni položaj i izvor pitke vode, bili su najvažniji razlozi što se Stari Bar, za razliku od ostalih gradova na primorju, našao na oko 4 km udaljen od morske obale.
Ovaj grad, čiji su građani živjeli od zanatstva, trgovine i gajenja maslina izgrađivan je sukcesivno tokom vjekova. Najstariji djelovi su na isturenom platou jedne hridi gdje se nalazi kapija grada u iz X-XI vijeka. Nedaleko odavde, izdvojena od naseljenog dijela, nalazi se Citadela koja je imala isključivo odbrambeni karakter.
U gradu se i danas nalaze ostaci mnogobrojnih crkava različitih stilova iz raznih perioda. Sačuvani su temelji romanogotske katedrale Sv. Đorđa iz XI vijeka, zatim dvije gotske crkve Sv. Katarine i Sv. Venerande. Iz turskog perioda su barutana i amam.
Zapadni dio grada utvrđen je kasnije, najprije u XIV vijeku, a zatim u doba venecijanske uprave u XVI vijeku. U ovom dijelu grada nalaze se ruševine crkve Sv. Nikole koju je podigla najvjerovatnije u XIII vijeku Jelena Anžujska, žena srpskog kralja Uroša.
Na malom raskrsnom trgu u centaru grada, dobro očuvana crkva posvećena Sv. Jovanu Vladimiru.
Izvan grada, sjeverno od gornje tvrđave, nalaze se dobro očuvani ostaci akvadukta iz XVI i XVII vijeka vodovoda koji je dovodio vodu iz planine u grad.
Najnovijim arheološkim istraživanjima, otkri­vena je keramika iz VIII-VI v.p.n.e. iz vremena kada je ovdje bilo ilirsko naselje.

stari bar sahat kula
akvadukt
 

DVORAC KRALJA NIKOLE
Izgrađen je 1885. godine, na samoj morskoj obali. Sastoji se od velikog dvorca, malog dvorca, kapele, stražarnica i zimske bašte. Godine 1910. dozidana je i prostrana plesna sala. U sklopu dvorca nalazi se i park sa velikim brojem mediteranskog rastinja (izmedju ostalog i plutino drvo).
Pred dvorcem je bio izgradjen i veliki drveni gat, koji je služio za pristajanje brodova i jahti, na kojemu je kralj Nikola dočekivao i ispraćao zna­čajne ličnosti, koje su ga posjećivale na Cetinju.
U periodu od 1866. do 1916. godine i sam je imao deset jahti. Jednu od njih, “Sibil” ku­pio je od romanopisca Žil Verna, a njegova posljednja jahta “Rumija” potopljena je 1915. godine na mjestu današnje gradske marine od strane austro-ugarske topovnjače.
Danas je dvorac Zavičajni muzej. U parku dvorca lociran je voz “Ćiro” sa dvije lokomotive i dvoje putničkih kola, od kojih su jedna bila salonska kola kraljevske porodice, kao sjećanje na željezničku prugu Bar Virpazar, koja je puštena u saobraćaj još 1908. godine. To je bila prva željeznička pruga u Crnoj Gori uskog kolosjeka (dužine 43 km.) i prolazila je kroz tunel, koji je bio dužine 1969 m. Ovom prugom saobraćaj se odvijao do 1959. godine.
Ovdje je i veliki cvjećarnik posebnog oblika nerđajuće konstrukcije, poklon italijanskog kralja Emanuela, koji danas služi kao ugostiteljski objekat pod nazivom “Knjaževa bašta”.

muzej
dvorac kralja Nikole
Cira
knjazeva basta

HAJ-NEHAJ
Ostaci srednjevjekovnog grada Nehaja podignutog u XV vijeku. Nalazi se na udaljenosti od oko 10 km, sjeverozapadno od Bara na nepristupačnom brdu iznad mora na nad. visini od 225 m.
Prvi put se pominje 1542. godine, izgradili su ga Mlečani.
U samom gradu nalazi se crkva Sv. Dimitrija iz XIII vijeka sa dva oltara (pravoslavni i katolički), starija od samog utvrdjenja.

 
Haj-nehaj
Turistička organizacija Bar © 2006 / webmasterc